Stres je termin koji označava različite vrste životnog iskustva, ali i tjelesne reakcije na njih. Vrlo je važno vodi li reakcija na stres prema boljoj prilagodbi organizma ili u pogrešnu prilagodbu (maladaptaciju), a tako i u bolest. U oba slučaja dolazi do promjena u mozgu, tjelesnim funkcijama, raspoloženju i ponašanju.
Naše tijelo stres doživljava kao upozorenje na moguću prijetnju ili opasnost, pa ono u njemu izaziva reakciju "bori se ili bježi", tijekom koje dolazi do izlučivanja hormona adrenalina i kortizola, ubrzanja rada srca, usporavanja probave…
Nakon sto potencijalno opasna situacija završi, sve se funkcije vraćaju u normalu, no kad je riječ o konstantnom stresu, obrambeni mehanizmi su stalno "uključeni", tako da se vremenom iscrpljuju i dovode do mnogih štetnih promjena u ljudskom tijelu
Srce
Kad smo često pod stresom, lučenje stresnih hormona adrenalina i noradrenalina opterećuje srce. S vremenom mogu nastati nepravilnosti u njegovom radu (srčane aritmije), bolovi u predjelu srca u miru i naporu, te čak i srčani infarkt.
Osim toga, stres izaziva privremeno zgušnjavanje krvi, što, logično, povećava vjerojatnost stvaranja ugruška i začepljenja žila. Također je poznato kako kronični stres može dovesti do povećanog lučenja citokina - proteina koji regulira imunološki odgovor i izaziva upalnu reakciju koja dovodi do oštećenja žila te tako povećava rizik za nastanak bolesti srca.
Mozak
Dugotrajni stres vodi prema većem riziku razvoja depresije već u roku od mjesec dana. Stalna proizvodnja hormona stresa izaziva hiperaktivnost, djeluje na hipotalamus, hipofizu i nadbubrežnu žlijezdu, te narušava normalnu razinu serotonina, hormona koji je nužan za osjećaj smirenosti i dobro raspoloženje. Osim toga, stres može biti uzrok cijelog niza psihičkih poremećaja, poput nesanice i anksioznosti.
Reproduktivni sustav
Stresna stanja mogu biti i uzrok gubitka spolne želje ili nesposobnosti postizanja seksualnog zadovoljstva kod žena ili uzrokovati privremenu impotenciju kod muškaraca. Isto tako, često mogu pogoršati simptome PMS-a, povećati učestalost vaginalnih infekcija, ali i direktno utjecati na plodnost.
Imunitet
Brojne studije su pokazale da osobe izložene dugotrajnom stresu imaju mali broj bijelih krvnih stanica, zbog čega su podložnije obolijevanju od prehlada i gripe te raznim infekcijama. Također, stres dodatno pogoršava simptome bolesti.
Koža
Koža pod stresom naglo gubi vlažnost, a time i elasticitet, postaje siva, umorna. Zbog suhoće ona propušta puno veći broj bakterija koje onda mogu izazvati prištiće i akne, što može voditi prema razvoju mnogih oboljenja kože, poput psorijaze i sklonosti alergijama.
Kako smanjiti utjecaj stresa?
Najbrži i najlakši način da promijenite stresno stanje je da učinite nešto sa svojim tijelom –prošetajte, odmaknite se od stresne situacije, popijte čašu vode… Zapravo, napravite bilo što samo da se fizički, a tako i psihički, udaljite od problematičnog stanja.
Važno je naglasiti kako je osjetljivost na stres posljedica manjka serotonina u organizmu, a njegovo se izlučivanje povećava tijekom izlaganja djelovanju sunčevih zraka.
No, izlučivanje se može potaknuti i unosom odgovarajućih nutrijenata. Jedan od njih je triptofan - komponenta proteina prisutnih u mahunarkama, mesu i svježem siru, koju mozak koristi za proizvodnju serotonina. Odličan izbor proteina su i masna riba kao tuna, sardine i losos jer sadrže i esencijalne omega-3 masne kiseline koje su ključne za zdravlje mozga i živčanog sustava, a vjeruje se i da sprečavaju naglo izlučivanje hormona stresa.
Skupina B vitamina ima središnju ulogu na stanje naših živaca, osobito vitamini B1, B6 i B12. Djelovanje vitamina B skupine je mnogostruko - smiruju, ublažavaju bol, smanjuju opasnost od infarkta, djeluju protiv stresa, štite živčane stanice. Tako, primjerice, Rodiola kapsule, koje sadrže navedene vitamine, doprinose normalnom funkcioniranju živčanog sustava, kao i Lecitin - Ginseng - Vital kapsule, koje smanjenju umor i iscrpljenost.
Važan je i magnezij, mineral kojim obiluju integralne žitarice i suho voće, a koji omogućava serotoninu da što bolje obavlja svoj antistresni učinak. Jačanjem membrana stanica, koje ovijaju površinu krvnih žila, magnezij može usporiti prolazak hormona stresa u krvne žile i njihovo sužavanje. Osim toga, ublažava prijenos „stresnih“ živčanih impulsa čime smiruje živčani sustav i opušta mišiće, snižava krvni tlak, osigurava pravilan srčani ritam i dobar san.
Većina nas posebice u vrijeme stresa posegnuti za nečim „slatkim“ kako bi si popravila raspoloženje. No, namirnice poput slatkiša i slatkih napitaka pružaju samo kratkotrajno olakšanje jer izazivaju nagle uspone i padove šećera u krvi, što organizam podvrgava šokovima te se ubrzo javlja ponovni osjećaj gladi. Upravo zbog toga preporučujemo unos namirnica bogatih kvalitetnim ugljikohidratima poput cjelovitih žitarica, voća, povrća, orašastih plodova i mahunarki, koje sporiju dižu razinu šećera u krvi te osiguravaju energiju i serotonin na duže vrijeme.
